Clubture vremeplov:

Clubture od samih početaka prati i reagira na društveni i kulturni kontekst, pa tako korigira i uspostavlja nove smjernice razvoja te inicira nove programe i aktivnosti. U prvih pet godina Clubture je prošao kroz tri razvojne faze: Inicijativa i širenje veza; Jačanje vidljivosti i utjecaja te Širenje djelatnosti/faza tranzicije.

Prva faza razvoja – Inicijativa i širenje veza (2001.-2003.)

Krajem prošlog stoljeća i početkom 2000. hrvatska kulturna scena prvenstveno je bila obilježena tromom i tradicionalnom produkcijom unutar kulturnih institucija, ali i neprepoznavanjem novih, inovativnih, nezavisnih kulturnih i umjetničkih praksi, kako od strane tzv. oficijelne kulture i institucija kulturne politike tako i od strane medija i javnosti. Ujedno ovo razdoblje karakterizira i nepostojanje bilo kakvih stabilnih i održivih praksi povezivanja, suradnje i umrežavanja. Kao odgovor na tadašnju generalnu situaciju Multimedijalni institut (Zagreb) 2001. inicirao je proces izgradnje programske platforme nezavisnih kulturnih organizacija, inicijativa i neprofitnih klubova koji je rezultirao kasnijim osnivanjem mreže Clubture.

Organizacije koje stoje iza zagrebačkih klubova (Mama, Močvara, Attack i KSET), okupljene u Inicijalni tim, u tri putovanja po Hrvatskoj komunicirale su s 10-ak uglavnom većih i stabilnih organizacija iz drugih gradova, s ciljem uspostavljanja mreže klubova koji bi međusobno razmjenjivali kulturne sadržaje. Međutim, vrlo se brzo ustanovilo da bi ograničavanje na klubove značajno smanjilo programske i druge potencijale mreže, budući da ova scena raspolaže s vrlo oskudnim prostornim resursima. Tako je na samom početku Clubture definiran kao programska platforma koja povezuje nezavisne klubove i inicijative/organizacije koje im gravitiraju, da bi se uskoro proširila na programsko djelovanje šireg kruga organizacija.

Proces je u cjelini vođen “odozdo”, na način da je okupljen prvi krug stabilnijih organizacija (njih 15 iz cijele Hrvatske) koje su kreirale, a kasnije i implementirale inicijalni krug suradničkih programa. One su zajednički definirale i ključne ciljeve, aktivnosti te model suradnje i odlučivanja. Na temelju predloženog akcijskog plana uspostavljeno je trogodišnje partnerstvo s Institutom Otvoreno društvo – Hrvatska te su prvi suradnički projekti započeli u veljači 2002. Tri mjeseca kasnije (svibanj 2002.) održana je i prva formalna sjednica Skupštine mreže te je osnovan pravni subjekt pod nazivom Savez udruga Klubtura.

S obzirom da je inicijativa krenula iz Zagreba, velika većina prvih projekata bila je postavljena tako da su im zagrebačke organizacije bile nositeljice. Kako bi se što aktivnije uključili i drugi gradovi, pred kraj godine u Rijeci je organiziran Tjedan Clubture. Održan je i dvodnevni skup na kojem se okupilo preko 50 aktera, među kojima su bile i nove, dotad neuključene, organizacije. Kreirano je nekoliko novih projekata, evaluiran je i djelomično adaptiran model suradnje i razmjene te su detektirani ključni problemi scene u cjelini. Na temelju toga definirani su i drugi ciljevi umrežavanja (jačanje vidljivosti, orijentacija prema utjecaju na kulturne politike, izgradnja kapaciteta organizacija). Nakon uspješne realizacije prve programske godine, od svibnja 2003. počinje se primjenjivati utvrđeni model i procedura kreiranja suradničkih programa, odlučivanja o njihovoj realizaciji te implementacija. Paralelno se radi i na informiranju i motiviranju drugih organizacija da se priključe platformi.

Druga faza razvoja – Jačanje vidljivosti i utjecaja (2003.-2004.)

Tijekom 2003. mreža Clubture počinje zauzimati važnu ulogu kao akter čiji je cilj osigurati bolje prepoznavanje specifičnih kvaliteta ove scene i njezinu intenzivniju prisutnost u javnosti, te je krajem te godine kreirano i pilot-izdanje budućeg magazina. No, najistaknutiji događaj koji je obilježio početak ove razvojne faze bila je izložba Clubture: Podaci (producirana u partnerstvu sa Što, kako i za koga – WHW, Platformom 9.81 i Multimedijalnim institutom kao dio projekta Zagreb Kulturni Kapital Evrope 3001), u sklopu koje su prezentirani rezultati dvogodišnjeg djelovanja mreže. Izložba je privukla pažnju javnosti diskusijom o marginalizaciji nezavisne kulture i promociji njezinih postignuća. Održana je u veljači 2004. u Galeriji Nova u Zagrebu, a bila je popraćena i koncertnim programom u klubu Močvara pod nazivom Clubture: Zabava.

Izravnim aktivnim uključivanjem u rad platforme POLICY_FORUM, koja je 2003. pokrenuta na inicijativu Multimedijalnog instituta, mreža Clubture preuzima i važnu ulogu u jačanju utjecaja ove scene u definiranju nacionalnih i lokalnih kulturnih politika. Jedna od najvažnijih akcija provedena je u ožujku 2004., nakon što je Ministarstvo kulture RH započelo proces promjene Zakona o kulturnim vijećima, i to na vrlo neprimjeren i netransparentan način, s namjerom da ukine neka od postojećih vijeća te da umanji njihovu ulogu u odlučivanju o javnom financiranju u kulturi. Namjera je bila donijeti novi zakon bez ikakve javne rasprave i kroz hitnu saborsku proceduru. Mreža Clubture reagirala je izuzetno brzo (u 24 sata) te je oko POLICY_FORUMA formirana civilna inicijativa. U Zagrebu se okupilo više od 50 predstavnika organizacija iz cijele Hrvatske. Inicijativa je započela javnu raspravu i tematiziranje planiranih promjena. Na koncu je uspjela spriječiti ukidanje vijeća koje je bilo odgovorno za nove oblike kulturne produkcije. Time je nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj po prvi put pokazala da je dovoljno jaka i dovoljno povezana da bi mogla utjecati na relevantan institucionalni okvir svojeg polja djelovanja, ali i na institucionalni okvir ukupne kulturne produkcije.

Jedan od najvažnijih rezultata i dugoročnih efekata predstavlja dokument kojeg je POLICY_FORUM predložio Ministarstvu kulture, a koji definira područje djelovanja i glavne kriterije vrednovanja za Vijeće za nove medijske kulture, vijeće odgovorno za nove kulturne forme. Dokument je najprije dan na razmatranje Vijeću, koje je prihvatilo prijedloge te koje je dokument proslijedilo Nacionalnom vijeću za kulturu, koje se također složilo. Reperkusije su bile odmah vidljive. Naime, prvi idući Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi od tada koristi nove prijavne obrasce, a obrazac za projekte koji se prijavljuju Vijeću za nove medijske kulture oblikovan je prema kriterijima izloženima u dokumentu.